Dobro došli na naši web shopa!

Artikli 11 - 20 od ukupno 27

Postavi padajućim redosljedom
po stranici

Važna obavijest pčelarima u vezi isplate sredstava


Nacionalnim pčelarskim programom za razdoblje 2014. do 2016. godine, Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom omogućilo je pčelarima pokriće dijela troškova pčelarenja.

Rok za podnošenje zahtjeva za pčelarsku opremu, racionalizaciju troškova selećeg pčelarenja i Varoozu istekao je 15. svibnja.

 

Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju apeliraju na pčelare da ne zovu zbog informacija u vezi zahtjeva, već da čekaju da ih oni kontaktiraju.

Savjetuju da svakako budete dostupni na telefonski broj koji ste prijavili jer ukoliko se ne javite na jedan od tri upućena poziva, zahtjev će vam biti odbijen.

 

Isplata sredstava pčelarima obavit će se do 15 listopada. Detalji na linku.

Dodano u Novosti od PIP Administrator

Bagremova paša

25. svi 2015. 08:26:14

Poštovane pčelarke i pčelari!


Bagremova paša je najizdašnija paša za pčele u Hrvatskoj. Od Baranje, Srijema, Slavonije, Moslavine, Podravine, Međimurja, Zagorja, Prigorja, Zagreba, Posavine, Banovine, Korduna, Istre, pa do nešto u Lici i dijelu Dalmacije. U referentnim godinama to čini i preko 60% ukupnog prinosa meda.

 

Cvatnja na tom prostoru potraje i preko mjesec dana. Na jednoj lokaciji najčešće desetak do petnaest dana, samo na izvrsnim do tri tjedna. Seleći pčelar, profesionalac, spreman na izazov može „uloviti“ dvije paše.

Poznata su teorijska (biotehnološka) pravila za pripremu pčelinjih zajednica za glavnu pašu. U praksi često zakažemo. Ne stignemo, iznenadi nas cvatnja, iznenadi nas rojenje, topli vjetar ili kiša. 

Subota je (22.svibanj), kiša neumorno pada već treći dan. Do kiše bagrem je medio prekrasno. Prestalo je, vjerojatno što je bilo bilo je. Možda ostane još nešto u Zagorju i Prigorju.

 

Po ovoj kiši u košnicama se „kuha, kipi“. Pčele su zatrpale plodište sa medom, matica nema prostora za nesenje, mlade pčele nemaju  kućnog posla, sakupljačice ne mogu van, „voštarice“ ne mogu lučiti vosak.  Jedino što pčelinja zajednica može, to je priprema za rojenje.

 

Što treba brzo, odmah napraviti; kod LR košnica svakoj zajednici pod medište, a na matičnu rešetku staviti nastavak sa praznim saćem i sa tri do pet okvira sa satnim osnovama. Ako nismo okasnili pčele će rasteretiti plodište i u zajednici će biti posla za sve. Oduzimanje medišnih nastavaka možemo odgoditi, ali možemo na dodane nastavke staviti bježalice i na njih medišne nastavke. Znači, treba izvršiti procjenu hoće li med biti zreo za vrcanje. Plodišta ne dirati, to pčele znaju bolje od nas, vjerujte.


U ovom slučaju kod AŽ košnica ne znam što napraviti, zato sam prešao na LR prije dvadesetpet godina. Možda, ako nisu prepune medom, bez zatvaranja leta  (kiša i prohladno) uz otvorene poklopčiće na vratima preseliti na amorfu i prvi mogući dan rasteretiti medišta.

 

Do lipe i kestena je dugo, pčele su radišne, treba im „otvoriti radilište“.

Nastavlja se!

 

Medno!

Pčelar Ive

Dodano u Novosti od Pčelar Ive

Rojenje nije festival ali…

15. svi 2015. 13:33:41

 

Poštovane pčelarke i pčelari!        

 

Rojenje nije festival, ali ako se dogodi, a događa se, ili nam nečiji roj pčela dođe na „naše područje“ podsjetimo se nekih bioloških i „tehnoloških“ pravila.

Roj treba što prije pospremiti u neku košnicu (nukleus, nastavak, pletaru, … ). Ako su izviđačice pronašle stanište, a to nikad nismo sigurni, napustit će našu košnicu. Da se to ne dogodi na raspolaganju su tri mogućnosti:

    -roju dodati okvir sa nepoklopljenim leglom – najbolje rješenje

    -roj odnesti na novu lokaciju udaljenu više od 5km – prihvatljivo rješenje

    -roj zatvoriti na minimum tri dana – manje prihvatljivo rješenje

                                                                                                                  

Zdravstveni tretman: roj je nužno „očistiti“ od varoe, najbolje sredstvom sistemskog djelovanja.

Pospremljenom roju, uz možda dodani okvir sa nepoklopljenim leglom, dodajmo samo okvire sa satnom osnovom i na satonoše pogaču. Roj ima snažan potencijal gradnje saća i razvoja zajednice. Takvo stanje najbolje ne otvarati 10-ak dana.

Kad otvorimo i pogledamo stanje novog legla, možemo zaključiti slijedeće:

     -ako imamo novo poklopljeno leglo, u roju smo dobili „staru“ maticu, roj prvjenac

     -ako imamo novo leglo u ranom stadiju nepoklopljenosti, u roju smo dobili ovogodišnju maticu

     -ako nema novog legla, a na dodanom okviru ima izvučenih matičnjaka, izgubili smo maticu u postupku pospremanja roja

      -ako nema novog legla, a nismo dodali okvir sa nepoklopljenim leglom vjerojatno smo izgubili maticu ali to strpljivo pogledajmo za još par dana, najbolje uz odmah dodani okvir sa nepoklopljenim leglom.

 

Rojenje je ekonomska šteta.                                                                          

Nastavlja se!

 

Medno!

Pčelar Ive

Dodano u Novosti od Pčelar Ive

       U Opatiji, 10. travnja 2015. godine održala se Peta Nacionalna konferencija o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda na temu „Više od proizvodnje“. U programu je bio čitav niz zanimljivih i poučnih predavanja renomiranih izlagača iz zemlje i inozemstva fokusiranih na goruće teme. Glavni organizator Konferencije je Katedra za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a suorganizatori: HPS, Udruga pčelarskih organizacija PGŽ, PU „Učka“ Opatija, Udruga za promociju i primjenu ekološke pčelarske etike „Biopčela“, Nastavni Zavod za javno zdravstvo PGŽ, Nastavni Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Zagreb, Učilište „Apis“ Velika Gorica i Centar za brdsko planinsku poljoprivredu uz institucionalnu podršku Ministarstva poljoprivrede RH, Ministarstvo zdravlja RH, Primorsko-goranska županija, Hrvatski institut za ruralni razvoj, pčelarstvo, lovstvo i ekologiju i Grad Opatija.

     Konferenciju je otvorio doc.dr. sc. Dražen Lušić, dipl.sanit.ing. a program je bio sastavljen od čitavog niza zanimljivih i poučnih predavanja renomiranih izlagača iz zemlje i inozemstva. Ova je konferencija zamišljena kao platforma za osiguranje relevantne informacije o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti pčelinjih proizvoda, njihova podrijetla i kakvoće, od javnog interesa: za pčelare – proizvođače i trgovce, stručno osoblje laboratorija, zdravstvenih institucija i inspekcijskih službi, ali prije svega od interesa za one nejnezaštićenije – potrošače pčelinjih proizvoda. Zato su čak tri predavanja bila posvećena gorućoj temi, a to su patvorine. U predavanju o patvorinama pčelinjeg voska i satnih osnova govorila je mag.ing.agr. Lidija Svečnjak sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu s naglaskom na detektiranje falsifikata metodom infracrvene spektroskopije. Štete od patvorina pčelinjeg voska u posljednjim godinama su sve veće, a po nekim procjenama na našem tržištu čak 80 % satnih osnova sadrži parafin, pa je krajnje vrijeme za standardizaciju analitičke metode za rutinsku kontrolu autentičnosti ovog specifičnog proizvoda. O novim analitičkim izazovima u potvrdi patvorina meda govorio je dr.sc. Dario Lasić, dipl. ing. iz Nastavnog zavoda za javno zdrvstvo „Dr. Andrija Štampar“ iz Zagreba. Svoje je istraživanje usmjerio na najčešće korištene supstitute (šećerni sirupi na bazi škroba, visoko fruktozni kukuruzni, glukozni i saharozni sirupi proizvedeni od šećerne repe ili trske) zaključivši da su metode patvorenja sve sofisciranije, pa je utoliko laboratorijima bez adekvatne analitičke tehnike teže dokazati da se radi o falsifikatu. Situacija nije bolja ni to se tiče kakvoće hrane za pčele koja je po doc.dr. Goranu Mirjaniću sa Univerziteta u Banja Luci - osnova uspješnog pčelarenja. Činjenica da još uvijek nema standardizirane metode za istraživanje HMF u pčelinoj hrani govori kako će problem oko uvoza pogača iz BiH i dalje ostati otvoren. Konferencija se bavila i drugim temama. . U raspravi nakon predavanja „Uloga HPS-a u sustavu osiguranja sigurnosti i kakvoće pčelinjih proizvoda“ koje je u ime Hrvatskog pčelarskog saveza držao dipl.ing.agr. Vedran Lesjak došlo je do polemike oko izmjena i dopuna Zakona o medu u koju su se uključile Božica Rukavina, pomoćnica ministra poljoprivrede i Sanja Kolarić Kravar, voditeljica Službe za upravu kvalitete hrane i fitosanitarne politike u istom ministarstvu. I dalje stoji primjedba pčelarske javnosti da se propisi o pčelarstvu, pčelinjim proizvodima i pčelarima ne bi smjeli donositi bez konzultacije s primarnim proizvođačima. Dipl.oec. Đuka Petrić, predsjednik UP „Učka“ iz Opatije izlagao je o udruživanju i unapređivanju struke kroz volonterizam i slogu kao pokretače svih kasnijih aktivnosti u udruzi. Predavanje prof. Matije Bučara iz Petrinje o pčelinjim pašama suhih submediteranskih travnjaka izazvao je veliku pozornost publike koja je uživala u snimkama predivnih pejzaža iz Istre i Primorja, Like, Ravnih kotara i Dalmatinske zagore. Ovi su travnjaci bogate pčelinje paše, pa predstavljaju veliko nacionalno blago koje trebamo iskorištavati na najbolji mogući način i sačuvati za slijedeće generacije. Doc.dr.sc. Josip Gugić, prof.v.š. s Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu govorio je o proizvodnji i potrošnji meda u RH. Zbog kroničnog manjka meda u EU, naša zemlja zahvaljujući sačuvanim prirodnim resursima ima velike potencijale za proizvodnju meda, no ona stagnira, pa od 2014. godine stupanj samodostatnosti pada: istodobno nam raste raste i izvoz i uvoz! Mag.ing.agr. Gordana Hegić nam je u svom predavanju predstavila apifito kozmetiku - sinteza pčelinjih proizvoda i odabranih vrsta ljekovitog bilja za životinje. Njeni proizvodi - melemi i hidratantna krema, testirani na psima, mačkama i konjima u suradnji  s  mr.sc.vet.med. Arnoldom Majorošem iz terenske veterinarske službe u Temerinu, pokazali su izvanredne rezultate kod ozljeda kože, prištića, kvržica i nekih vrsta dermatitisa. Dipl.ing.agr. Nina Krnjak iz Hrvatske poljoprivredne agencije iznijela je rezultate analize kvalitete meda za razdoblje 2012. – 2014. zaključivši da je po svim ispitivanim parametrima na reprezentativnom broju uzoraka domaćeg meda utvrđena visoka kvaliteta.

        U zaključku konferencije doc.dr.sc. Dražen Lušić je naglasio potrebu za otvorenijom suradnjom HPS-a i Ministarstva poljoprivrede, kao i povezivanja svih institucija u Hrvatskoj i zemljama u okruženju nadležnih za sigurnost i kakvoću pčelinjih proizvoda. Od izuzetnog je značaja što skorije definiranje metodologije istraživanja u ovoj domeni s naglaskom na usklađivanje izvora podataka koji bi potvrdili autentičnost, odnosno sumnju na patvorenje meda, pčelinjeg voska, satnih osnova i hrane za pčele. Sve ovo uz povećanje broja uzoraka za istraživanje, bolju opremljenost laboratorija za analizu i educiranost na svim razinama temelj su za donošenje zakona o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda bez kojeg nema unaprjeđenja ove gospodarske grane.

 

                                                                  Tekst : inž. Gregurić Damir, tajnik Udruge pčelara Bujštine

Dodano u Novosti od Damir Gregurić

U Narodnim novinama broj 39/2015 objavljen je Ispravak pravilnika o provedbi mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2014. do 2016. godine u 2015. godini. 

Ispravak možete pročitati na LINKU. 

Dodano u Novosti od PIP Administrator

Uradi što treba na vrijeme

7. tra 2015. 08:42:27

Poštovane pčelarke i pčelari!


Travanj i rujan su mjeseci  koji su za pčelara najzahtjevnije razdoblje  godine.

U rujnu uobičajeno završava djelatna sezona i treba obaviti velik i važan posao pripreme za ili i samo uzimljavanje pčelinje zajednice.

 

U travnju (ili krajem ožujka) radimo pravu inventuru  na pčelinjaku, ali i snimak biološkog i zdravstvenog stanja u pčelinjoj zajednici. Znači, saniramo košnice u kojima zajednice nisu prezimile, utvrđujemo snagu i zdravstveno stanje živih zajednica. Rješavamo zajednice bez matice, zajednice sa maticom trutušom, možda najučinkovitije zatvaranjem leta i otresanjem pčela ispred  košnice.

 

Slabe zajednice pripajamo jakima, najlakše preko lista novina sa par manjih rupica, a kod AŽ dodavanjem u medište uz list novina na matičnu rešetku. Spojene zajednice će, obično, brzo izabrati jednu maticu, nekad ne i po našem očekivanju. Budimo zadovoljni, one to znaju bolje od nas.

Dobro je poraditi na ujednačavanju snage zajednica, kod LR košnica najbolje jednostavnom zamjenom mjesta. Sa ujednačenim zajednicama postajemo produktivniji.

 

Ne zaboravimo na građevnjak, manje varoe i manje rojenja. Odmjereno dodavanje satne osnove u plodište. Puno je dana bez izleta pčela, svakako dodati pogaču. Posebno, na jakoj peludnoj paši osigurajmo pčelama vodu (majska bolest).

Prevenirajmo rojenje, građevnjak, satna osnova, pravovremeno proširenje prostora, ujednačavanje zajednica.

Rojenje je ekonomska šteta.

Nastavlja se!

 

Medno!

Pčelar Ive

Dodano u Novosti od Pčelar Ive

U Narodnim novinama broj 32/2015 od 20.03.15. objavljen je Pravilnik o provedbi mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2014. do 2016. godine u 2015. godini.

Sve detalje možete pronaći na OBRAZAC i PRAVILNIK.

Od 01.04. - 15.05.2015.  za kupnju putem PIP Internet trgovine odobravamo popuste na sve vrste plaćanja za sljedeće kategorije proizvoda:

Određene vrcaljke Logar 10%

Vrcaljka AŽ/LR 4 okvira s ručnim pogonom 5%

Vrcaljka AŽ/LR 6 okvira s ručnim pogonom 5%

Topionici voska 5%

Košnice, nukleusi i dijelovi 5%

Sredstva za preventivu i liječenje 5% 

Dodano u Novosti od PIP Administrator

Sajam „ApiSlovenija“ u Celju svake godine u ožujku okuplja veliki broj pčelara iz regije i inozemstva. Na 38. po redu međunarodnoj izložbi opreme, alata i drugih pčelarskih potrepština izlagalo je preko 50 izlagača iz 8 zemalja, a preko 5.000 posjetitelja je obišlo prodajne štandove, slušalo stručna predavanja i prisustvovalo prezentacijama i radionicama. Novi paviljon osigurao je bolju preglednost i manju gužvu, a glavne teme na edukativnom skupu su bile: bolje iskorištavanje pčelinjih paša u Sloveniji i etinioza (subota, 14. ožujka) i dobra pčelarska praksa (nedjelja, 15. ožujka).

Pozdravni govor i središnje predavanje pod naslovom „Priprema pčela za pašu na stacionarnom pčelinjaku“ održao je g. Boštjan Noč, predsjednik Čebelarske Zveze Slovenije, a prof. dr. Vlasta Jenčič je izlagala na temu „Aethina tumida – mali panjski hrošč“.  38. ApiSlovenija je bila prigoda da posjetitelji pruže potporu projektu ČZS „Svjetski dan pčela – 20. svibnja“ kupnjom promotivnih bedževa i prsluka s logom i sloganom projekta po simboličnim cijenama. Na sajmu su izlagali proizvođači, distributeri i obrtnici iz Austrije, Poljske, Mađarske, BiH, Srbije, Francuske, Finske i Pakistana. Iz Hrvatske su došli: „Agro Simpa“ d.o.o. iz Siska, „Apis“ iz Petrinje, „Pčelarstvo“ iz Daruvara, „Solem“ iz Susedgrada. Najposjećeniji su ipak bili štandovi domaćih proizvođača pčelarske opreme: „Logar trade“ d.o.o. iz Šenčura i „KipGo“ d.o.o. iz Črniče. Sala „E“ bila je rezervirana za prezentacije inovatora i promociju pčelarskoh turizma u Sloveniji.

 

Na „Međunarodno natjecanje pčelarske fotografije 2015.“ U organizaciji ČZS prijavilo se 58 autora iz 18 zemalja s ukupno 326 fotografija. Zlatno priznanje dobila je Urša Krvina (Slovenija), srebrno (Agustin Arias Martinez (Španjolska), a brončano Tomaž Uštir (Slovenija) čiji su radovi zajedno s još 9 nominiranih izloženi u holu ispred dvorane za predavanje.  Na 38. ApiSloveniju je stiglo mnogo pčelara iz Lijepe naše, većinom organizirano (iz naše regije čak 3 autobusa) i sve se slažu da ovaj sajam zaslužuje epitet najposjećenije specijalizirane prodajno-edukacijske izložbe u ovom dijelu Europe.

 

U istom su se okruženju održavala još 3 sajma. Najposjećeniji je bio „AlterMed“ posvećen zdravom stilu života i pravilnoj prehrani. Među mnogobrojnim izlagačima najzastupljeniji su bili proizvođači organske hrane, biljnih čajeva, ulja i drugih pripravaka, te promotori meditacije, joge i drugih alternativnih pravaca u liječenju tijela i duha. U centru pažnje je bila rasprava o industrijskoj konoplji (kanabisu) čije su se prerađevine nudile na velikom broju štandova. U istoj dvorani izlagala su djeca slovenskih vrtića i škola na temu zdrave hrane s domaćih polja, vrtova i voćnjaka. I dok su stariji profesionalni prezenteri održavali demonstracijsku kuhinju baziranu na organskim proizvodima, učenici osnovnih škola su pripremali „tradicionalni slovenski zajtrk“ – veoma jednostavna, ali vrlo ukusna jela i napitke na bazi domaćeg kruha, jabuke, meda i mlijeka. Na sajmu „Flora“ koji ove godine slavi 20.-ti jubilej posjetitelji su mogli po povoljnim cijenama kupiti sjeme i sadnice bilja, voća i ukrasnog drveća, a nudila se i oprema za uređenje vrta i hortikuturu. U istom prostoru su se održale i radionice aranžiranja cvijeća, te savjetodavne prezentacije kako dizajnirati  svoj vrt i kako osigurati zdrav organski uzgoj povrća. U susjednoj sali mladi su cvjećari – učenici srednjih škola izložili svoje cvjetne kreacije na više tema, od kojih je središnja bila posvećena medonosnom bilju. 14.-ti po redu sajam vjenčanja „Poroka“ o ove je godine okupio zavidan broj modnih kreatora koji su na reviji vjenčanica otkrili neke nove trendove iako bijela boja i dalje ostaje „in“. Dvorana je bila puna prekrasnih buketa cvijeća, svadbenih torti i drugih prigodnih kreacija slovenskih frizera, zlatara, ugostitelja, stilista.

Tekst/foto: Damir Gregurić

 

Dodano u Novosti od Damir Gregurić

Dodavanje satne osnove

12. ožu 2015. 12:59:36

Poštovane pčelarke i pčelari!


Zamjena saća sa satnim osnovama i dodavanje satnih osnova važan je zahvat za pčele i naše pčelarstvo. Tim postupkom izuzimamo iz košnice staro, deformirano i oštećeno saće i u pogodno vrijeme i usklađenom dinamikom dodajemo okvire sa satnom osnovom.

Za pčele je to postupak zoohigijene, a time i prevencija mnogim bolestima pčela, posebno onih koje se teže dijagnosticiraju. Važno je i radi optimalne veličine stanica, a time i jedinki koje se izlegu u njima.

Za nas, pčelare, to je jedan od načina proizvodnje voska, jedine sirovine za proizvodnju satne osnove. Zamjenom saća i dodavanjem satnih osnova zaposlit ćemo pčele u dobi sa razvijenim voštanim žlijezdama (12 do 18 dana starosti) i time umnogome spriječiti rojenje. Kod pravilno izgrađenog saća skladniji je odnos broja trutova i pčela, u korist pčela i pčelara. Proizvodnja meda u saću vezana je isključivo za mlado saće, a senzorika svijetlog meda biti će na višoj razini iz mladog i svijetlog saća.   

 

Kvaliteta satnih osnova ovisi prvenstveno o kvaliteti voska od kojeg je proizvedena. U tome sudjeluju proizvođači i pčelari, ipak treba naglasiti da je za kvalitetu satne osnove odgovoran onaj subjekt koji je stavlja u promet. Kvaliteta ovisi i o tehnologiji proizvodnje, sterilizaciji, veličini i rasporedu početka stanica, pravilnom rezanju i dimenzijama. Optimalna količina za LR okvir je do 12 kom/kg. Prije dodavanja pčelama satna osnova bi trebala proći stabilizaciju, na sobnoj temperaturi, nekoliko mjeseci. Dimenzije satne osnove su važan dio kvalitete, nema dorade rezanjem i biti će manje trutovskih stanica.

 

Godišnje bi trebali zamijeniti minimalno ¼ saća, ali svakako staro, deformirano, oštećeno i ono sa puno trutovskih stanica.

 

Kad dodati prvu(e) satnu osnovu. Teorijski je to kad pčele počnu skupljati nektar. Nektar je sirovina za sintezu voska, a tada ima pčela, već, navedene starosne dobi. Na svom pčelinjaku jedan okvir sa satnom osnovom dodajem na deveto (drugo) mjesto plodišta, koje je u gornjem nastavku LR košnice, već u završnom dijelu uzimljavanja. Na desetu (prvu) poziciju tada dodajem građevnjak. To su mi u proljeće pravi indikatori stanja u zajednici.

Opće je prihvaćeno da se do glavne paše satna osnova dodaje u plodište, a u tim pašama i kasnije isključivo u medište.

Broj dodanih satnih osnova treba uskladiti sa snagom pčelinje zajednice i izdašnosti paše. Teško je to normirati. U tom razdoblju smo češće sa pčelama, ako je paša zakazala dobro je iz košnica izvaditi „višak“ satne osnove.

Nastavlja se!

 

Medno!

Pčelar Ive

 

Dodano u Novosti od Pčelar Ive

Mjesto i postavljanje pčelinjaka

10. ožu 2015. 07:49:49

Poštovane pčelarke i pčelari!


Kasno je. Nešto sam se zaradio iako kažu da to nije svojstveno južnim Hrvatima tj. Dalmatincima. Malo šale u ovo turobno vrijeme ne škodi.

Vani jezivo,  fijuče vjetar, kao bura koje se sjećam iz djetinjstva. Ali ja sam na sjeverozapadu Hrvatske. Rolete se uglazbile i imam dobru zvučnu kulisu.

Na tren sam pomislio na pčele. Kako je njima? I njima fijuče. Je li što lupa po košnicama, je li se koja izvrnula, je li koji krov „odletio“, je li propuh u košnici, puno toga je li?

Da bi bilo što manje „je li“ važno je ukratko nabrojiti prihvatljive uvjete za mjesto pčelinjaka. Naravno, ne postoje jedinstveni uvjeti za cijelo podneblje Hrvatske, za sve tipove košnica, za sva godišnja doba i puno toga što bi multipliciralo uvjete do te mjere da bi izgubili suštinu.

Evo nekoliko univerzalnih uvjeta koje trebamo poštovati kod postavljanja pčelinjaka;

-pčelinjak ne postaviti blizu puta, stočnih farmi, tvornica slatkih proizvoda, susjedne međe…,

-pčelinjak postaviti na mjesto do kojega možete doći vozilom po, gotovo, svim uvjetima,

-pčelinjak ne postaviti na dnu niti na vrhu brijega, bolje na neku međuvisinu (vlaga, vjetar),

-poželjno je leta okrenuti prema jugoistoku,

-odabrati mjesto zaštićeno od velikih vjetrova,

-poželjno je mjesto sa prošaranom hladovinom,

-košnice postaviti na nosače visoke oko 50 cm, povoljnija temperatura i lakše raditi (ergonomija),

-na krovove LR košnica postaviti neki teret (ciglu, lakšu gredu i sl.) kako bi ih zaštitili od vjetra,

-postaviti zaštitu (ogradu) od životinja.

Nastavlja se!

 

Medno!

Pčelar Ive

Dodano u Novosti od Pčelar Ive

Artikli 11 - 20 od ukupno 27

Postavi padajućim redosljedom
po stranici