Raznolikost sastava i plodnosti tla predstavlja preduvjete za biljnu raznolikost, a biljna raznolikost u simbiozi sa pčelama zajednički opstanak. To je indikator zdravog okoliša koji nam pčele, ne samo kao indikator već djelatno održavaju.

 

Kanjon Krke, proplanci, vrleti i plodna polja u mnogočemu suprotstavljaju se sami sebi. U toj različitosti najbolje su se smjestile pčele. Preko 53 mil godina ostale su nepromijenjene, prilagodile su se mnogim promjenama i po Einsteinovoj spoznaji poručuju, kad nestane nas (pčela) nestat će i čovjeka.

 

Stoga, društvena zajednica dužna je skrbiti o opstanku pčela kroz pomoć pčelarima bez kojih nema njihova opstanka.

 

U prehrambenom lancu, u agrokompleksu, nezamislivo je bez oprašivača, a tu su pčele najzastupljenije. Poznato je da su prinosi ratarskih, povrtlarskih i voćarskih kultura uz dovoljno pčela kao oprašivača veći od 30 do 100%. Osim količine, posebno u voćarstvu, značajan je doprinos i u kvaliteti proizvoda.

 

Prirodni potencijali

Prirodni potencijali za razvoj pčelarstva u ovom podneblju su solidni, moglo bi se reći dobri. Klimatski gledano uvjeti su prihvatljivi, u nekoj mjeri nevolje prave često izraženi vjetrovi, posebno Bura i Jugo.

Potencijal pčelinjih paša je dobar, naročito ako se uključi komponenta selećeg pčelarenja. Tu svakako treba, uz dobre uvjete za proljetni razvoj pčelinjih zajednica, istaknuti značajne paše drače, vrijeska i bagrema te u bliskom okruženju ličke livade i pašu kadulje na području Čiste male, Čiste velike i Moseća.

 

O pčelarstvu ovog kraja

Na ovom prostoru pčelarstvom se bavi skoro sto ljudi – pčelara, od kojih je 60-ak organizirano u pčelarsku udrugu Drača u Kninu.

 

Broj pčelinjih zajednica na ovom području procjenjuje se na oko 3000. Pčelari se uglavnom košnicama nastavljačama, tipa LR.

 

Ekonomski gledano, pčelarstvo je ekstenzivno i uglavnom služi kao dopunska djelatnost i koristan hobi. Ima nekoliko obitelji čije pčelarstvo predstavlja poduzetnički karakter bavljenja pčelama, posebno gledano kroz asortiman finalnih proizvoda u svojoj ponudi.

Od pčelinjih proizvoda aktivnosti su usmjerene na med, a izostaju na ostale pčelinje proizvode i biološki materijal.

 

Perspektiva pčelarstva

Lokalne, područna i šira društvena zajednica ne bi smjele imati alternative i dileme podržati pčelarstvo ili ne. I to kroz interes društvene zajednice.

Pčelari trebaju imati interes kroz komercijalno i hobističko bavljenje pčelama. Taj interes treba biti prožet i uređen kroz održivost pčela kao vrste.

Da bi to sve bilo uravnoteženo treba stalni proces cjeloživotnog obrazovanja pčelara, ali i dijela struktura društva.

Konkurentnost pčelarstva je moguća kroz sadržajnije bavljenje pčelama i iskorištavanja njihova potencijala (selenje pčela, proizvodnja i ostalih pčelinjih proizvoda, ne samo meda).

Vjerujemo u istinski opstanak pčela.

 

Poduzetničke aktivnosti

Poduzetničke aktivnosti u pčelarstvu ne odnose se samo na pčelare. Naravno, pčelari su glavni subjekti i predstavljaju primarne proizvođače.

Da bi pčelari bili konkurentni proizvođači osim uređenog tržišta, koje treba osigurati javni sektor – institucije države, trebaju konkurentne partnere u širem spektru poduzetništva, pa i akademskog poduzetništva.

Pčelarstvo će biti konkurentno onoliko koliko je konkurentno hrvatsko društvo i naše gospodarstvo.

 

Ovdje ću ipak malo više progovoriti o sustavu kontrole kvalitete pčelinjih proizvoda. I analitički laboratoriji su u sferi poduzetništva. Kako prihvatiti činjenicu da u Hrvatskoj nema niti jedan laboratorij osposobljen – akreditiran za kontrolu meda na patvorenost – izotopnu analizu.

Jedva smo izlobirali validaciju metode i posrednu analitiku u laboratoriju u Bremenu.

 

Teško progovaram, ali, kako na homogeniziranom uzorku meda u četiri hrvatska laboratorija na osnovnim parametrima, HMF-u i aktivnosti dijastaza, dobijemo četiri bitno različita podatka, kako onda zaštititi potrošača i proizvođača.

 

Kako prihvatiti da otopine propolisa i proizvoda propolisa deklariramo sa količinom suhe tvari, nazivom „nativni“ umjesto količine flavonoida, biološki aktivnih tvari u propolisu.

Isto vrijedi i za matičnu mliječ i njenu kiselinu 10 HDA.

 

Većina likera na bazi meda na hrvatskom tržištu je bez meda. Ima li kontrole?

 

Ako tako nastavimo imat ćemo pčelinje proizvode i bez pčela.

 

Kako prihvatiti činjenicu da Hrvatska za svoje pčelarstvo uvozi preko 90% pčelarskih potrepština, pa čak i stručnu literaturu.

 

Zaključno

Pčelarstvo nema alternative i ono ima perspektivu.

Potrebno je izgraditi sustav kontrole kvalitete pčelinjih proizvoda.

Poduzetništvo nije dovoljno razvijeno u segmentu pčelarstva. Potaknuti razvoj inovacija u pčelarstvu, u dijelu imputa, a posebno na finalizaciji pčelinjih proizvoda sa većom razinom dodane vrijednosti.

 

Medno!

 

Ivan Bračić

 

*Tekst je objavljen u Zborniku radova veleučilišta Marko Marulić iz Knina prigodom 10.obljetnice